
Harii Reziliente iha Eskola Liu Husi Redusaun Risku Dezastre Bazeia ba Eskola (SBDRR) iha Hera (Munisípiu Dili) no Fatisi (Munisípiu Aileu)
Ami haksolok atu anunsia katak G-SIG oras ne’e servisu hamutuk ho PLAN International iha Timor-Leste hodi implementa programa ida ne’ebé foka ba Harii Reziliente iha Eskola liu husi Redusaun Risku Dezastre Bazeia ba Eskola (SBDRR) iha Hera (Munisípiu Dili) no Fatisi (Munisípiu Aileu).

Vizaun Jerál kona-ba Inisiativa ida ne’e![]()
Risku sira ne’ebé relasiona ho klima no dezastre sira, inklui inundasaun, anin-boot, rai-monu, rai-nakdoko, no inséndiu sira kontinua aumenta iha Timor-Leste. Iha Hera, eskola sira lokaliza iha área tasi-ibun sira ho risku aas ba inundasaun kosteira no lokaliza mos iha kanál sira bacias hidrograficas nian, aliende ida nee mós iha ambiente urbanu sira ne’ebé dezenvolve maka’as kontribui mos ba problema ambiente no hamosu dezastre sira ne’ebé perturba beibeik aprendizajen eskola nian, seguransa ne’ebé ladun seguru, no afeta labarik sira nia moris-di’ak iha eskola primária no sekundária sira. Adisionalmente, iha Aileu, partikularmente iha Fatisi, eskola sira lokaliza iha área sira ho risku aas ba anin boot, no rai-halai inklui mos inundasaun. Perigu sira-ne’e dala barak perturba aprendizajen eskola nian, no afeta negativamente ba labarik sira nia moris-di’ak iha eskola primária no sekundária. Aleinde ida ne’e, durante sira-nia viajen ba eskola no husi eskola ba uma, estudante sira hasoru risku ne’ebé signifikativu, tanba anin boot no rai-halai dala barak halo sira ladun seguru iha dalan ne’ebé sira ultrapassa.
Aleinde espozisaun fíziku, konxiénsia ne’ebé sei limitadu kona-ba dezastre, kultura preparasaun ne’ebé fraku, no partisipasaun husi estudante no foin-sa’e sira iha prosesu foti desizaun ne’ebé sei menus aumenta maka’as liutan vulnerabilidade. Labarik sira, estudante sira, no foin-sa’e sira dalabarak haree liuliu hanesan benefisiáriu sira envezde nu’udar líder sira ba mudansa, maski sira iha potensiál maka’as atu influensia hahalok sira, dezafia norma sosiál sira ne’ebé prejudika komunidade, no hametin reziliénsia komunidade nian, partikularmente iha sira nia família rasik no entre sira nia inan-aman sira.
Atu rezolve dezafiu sira-ne’e, G-SIG, iha parseria ho PLAN Internasionál Timor-Leste, implementa hela inisiativa Redusaun Risku Dezastre Bazeia ba Eskola (SBDRR) ne’ebé ho objetivu atu hametin seguransa eskolár enkuantu fó kbiit ba estudante no foin-sa’e sira atu sai nu’udar líder ba mudansa.

Ami nia Objetivu husi Inisiativa ida ne’e
Objetivu jerál husi inisiativa ida-ne’e maka atu kapasita estudante sira, labarik sira, no foin-sa’e sira atu hola papél lideransa iha inisiativa sira Redusaun Risku Dezastre nian iha Eskola. Liuhusi aprosimasaun ida ne’e, projetu ne’e ho objetivu atu hametin seguransa iha eskola, promove valór pozitivu sira, no haburas lideransa inkluzivu no responsável entre estudante sira iha eskola ne’ebé lokaliza iha Hera, Munisípiu Dili, no Fatisi, Munisípiu Aileu.
Atu atinji objetivu ida-ne’e, projetu ne’e foka ba objetivu xave oioin. Primeiru, buka atu hametin koñesimentu, abilidade, no kapasidade lideransa husi estudante, labarik, no foin-sa’e sira iha redusaun risku dezastre, preparasaun, no resposta emerjénsia, hodi permite sira atu responde ho efetivu ba perigu potensiál sira. Aleinde ne’e, projetu ne’e promove valór pozitivu sira, hahalok inkluzivu sira, no partisipasaun ne’ebé hanesan ba jéneru liuhosi enkoraja asaun sira SBDRR nian ne’ebé lidera husi foin-sa’e sira iha eskola, hodi garante katak estudante hotu-hotu iha oportunidade atu kontribui ho ativu ba sira nia eskola.
Aleinde ne’e, projetu ne’e apoia eskola sira hodi estabelese mekanizmu jestaun dezastre ne’ebé funsiona ho di’ak, inklui dezenvolvimentu planu sira preparasaun prátika no maneira sira evakuasaun nian liuhusi kolaborasaun besik entre estudante sira no autoridade eskola sira. Ikus liu, ida-ne’e hakarak atu permite no estabelese asosiasaun estudante no grupu foin-sa’e sira atu planeia, jere, no implementa atividade sira hamenus risku dezastre nian iha eskola, nune’e hametin sira nia kapasidade iha jestaun projetu, lideransa, no responsabilizasaun iha kontestu luan liu kona-ba jestaun risku dezastre sira.
Atividade Prinsipal sira iha Inisiativa ida nee
1. Hakbiit Estudante sira liuhosi Lideransa no Koñesimentu
Hanesan parte ida hosi programa ne’e, G-SIG sei hala’o Treinamentu Lideransa nian kona-ba Redusaun Risku Dezastre nian iha eskola alvu haat: EBF Concin, EBF Mota Ki’ik, EBC Acanuno, no EBC Bocolelo. Treinamentu ne’e sei foka ba hametin estudante sira nia koñesimentu no abilidade lideransa iha redusaun risku dezastre.
Durante formasaun, estudante sira sei hetan materia sira kona-ba introdusaun konseitu xave sira hanesan redusaun risku dezastre (DRR), aprosimasaun Redusaun Risku Dezastre Bazeia ba Eskola (SBDRR), kalendáriu sazonál, análize perigu istóriku, no ferramenta partisipativu sira hanesan mapa digital no diagrama Venn liu husi diskusaun grupu foku bazeia ba eskola (FGDs). Sesaun sira sei interativu hodi enkoraja estudante sira atu fahe sira nia esperiénsia no dezenvolve komprensaun klean liu kona-ba risku sira ne’ebé sira hasoru iha sira nia komunidade no eskola sira.

2. Komprende Risku sira liuhosi Mapeamentu Partisipativu
Aleinde formasaun lideransa nian, G-SIG sei fasilita Avaliasaun Partisipativu Mapeamentu Risku iha eskola sira ne’ebé maka hili ona. Atividade ida-ne’e sei halibur estudante sira, profesór sira, no Ekipa Preparasaun ba Dezastre (EPD) sira ne’ebé estabelese iha eskola ida-idak hodi identifika no analiza perigu sira iha sira nia ambiente eskola no ambiente ne’ebé hale’u sira.
Liuhusi ezersísiu mapeamentu prátiku, partisipante sira sei identifika risku xave sira hanesan área sira ne’ebé vulneravel ba inundasaun, zona sira rai-halai nian, no fatin sira ne’ebé vulneravel ba anin-boot. Estudante sira mós sei serbisu kolaborativamente ho sira nia mestre sira hodi propoin dalan sira evakuasaun nian, identifika pontu sira montajen nian ne’ebé seguru, no rekomenda fatin apropriadu sira ba sinál no sentru evakuasaun nian iha sira nia eskola laran. Iha atividade ida-ne’e nia rohan, G-SIG sei produz no estabelese imajen satélite ho rezolusaun aas, bazeia ba drone ba eskola ida-idak. Mapa ida-ne’e sei taka ho dadus perigu nian no planu evakuasaun nian ne’ebé dezenvolve durante avaliasaun partisipativu.

3. Ezersísiu Simulasaun ho Eskola
Inisiativa xave seluk durante implementasaun programa ida ne’e maka organizasaun ba ezersísiu simulasaun sira ne’ebé envolve estudante sira, profesór sira, ekipa sira EPD nian, no jestaun eskola nian. Bainhira komponente esensiál hotu-hotu iha ona fatin, hanesan kompletasaun ba formasaun lideransa, DRR, no SBDRR, estabelesimentu Ekipa Preparasaun ba Dezastre sira, no dezenvolvimentu no instalasaun mapa perigu no evakuasaun iha eskola sira, G-SIG sei serbisu besik ho ekipa EPD no jestaun eskola nian hodi hala’o ezersísiu simulasaun ida.
Ezersísiu simulasaun ida ne’e dezeña atu replika senáriu dezastre ne’ebé realistiku, hodi permite estudante sira atu pratika oinsá atu hatán ho efetivu iha kazu dezastre ida. Liuhusi ezersísiu ida-ne’e, partisipante sira sei aplika koñesimentu no abilidade sira ne’ebé sira hetan durante programa, hodi ajuda sira atu komprende asaun saida maka atu halo, oinsá atu koordena ho ema seluk, no oinsá atu uza rekursu sira ne’ebé disponivel durante situasaun emerjénsia ida. Esperiénsia prátika ida-ne’e sei hametin sira nia preparasaun no harii konfiansa hodi responde ba dezastre potensiál sira iha futuru.
Hakarak Hatene Liután?
Se ita-boot hakarak hatene liután kona-ba inisiativa sira-ne’e, halo favór kontaktu ami ba informasaun detalho sira.
Konklusaun
Harii eskola sira ne’ebé reziliente nu’udar pasu krítiku ida hodi hametin reziliénsia komunidade nian iha Timor-Leste. Liuhusi investe iha lideransa juventude no ekipa estudante sira ho koñesimentu no abilidade atu komprende no jere risku sira, G-SIG no PLAN Internasionál Timor-Leste kontribui ba futuru ida iha-ne’ebé eskola sira la’ós de’it sentru aprendizajen, maibé mós espasu seguru no preparadu iha tempu dezastre.
Adisionalmente, inisiativa ida-ne’e hatudu oinsá foin-sa’e no estudante sira lidera Redusaun Risku Dezastre Bazeia ba Eskola (SBDRR) bele hametin seguransa iha eskola enkuantu haburas valór pozitivu sira, partisipasaun inkluzivu, no lideransa responsavel entre estudante no profesór sira. Liu husi ekipa foin-sa’e sira ho abilidade prátika sira, oportunidade sira lideransa nian, no plataforma ida atu influensia foti desizaun, inisiativa ne’e aborda tantu risku sira dezastre nian no fatór sosiál no komportamentál sira ne’ebé bele hamenus vulnerabilidade iha eskola no komunidade sira.